Trobrodna bazilika s tri bogato ukrašene polukružne apside, romaničkog stila, ime je dobila po Sv. Krševanu mučeniku, zaštitniku grada Zadra koji krasi i grb grada.
Obitelj Grisogono jedna je od starijih iz prošlosti Zadra. Bila je podijeljena u više loza, a iz jedne od njih potječe i Federico Grisogono, renesansni znanstvenik koji se bavio i studijama muzike.
Kneževu palaču u Zadru bilježe povijesni izvori još u 13. stoljeću. Zidne strukture pokazuju romaničke i gotičke slojeve njezine cjeline u srednjem vijeku.
Danas su sačuvani samo temelji nekoć šesterolisne predromaničke crkve (isprva posvećene sv. Uršuli), koja je još imala i kupolu, a umjesto jedne apside sagrađen joj je pravokutni.
Dominantna točka zadarske panorame s mora, velebna zgrada na Novoj rivi izgrađena je prema projektu bečkog arhitekta Karla Susana početkom 20. stoljeća (1901.-1906.) u neoklasicističkom stilu za potrebe nekadašnjeg Liceja Svetog Dimitrija.
Nalazi se istočno od monumentalnih Kopnenih vrata koju je projektirao i sagradio mletački vojskovođa Sforza Pallavicino. Do gradnje ove utvrde došlo je 1567.
Gotička crkva sv. Dominika nalazi se zapadno od Kopnenih vrata, nasuprot palače Nassi i kompleksa Providurove palače. U sklopu dominikanskog samostana djelovalo je i prvo hrvatsko sveučilište
Crkva sv. Mihovila potječe iz 12. stoljeća, a potkraj 14. st. pregrađena je u gotičkom stilu. Pročeljem crkve dominira reljefno ukrašen gotički portal.
Kako bismo osigurali najbolje korisničko iskustvo na našoj web stranici, koristimo tzv. kolačiće (cookies). Nastavkom korištenja web stranice suglasni ste s njihovom upotrebom.PrihvaćamSaznajte više